Nema gradnje mini hidrocentrala na Buni

ČLANOVI MNOGOBROJNIH UDRUŽENJA I ORGANIZACIJA ZA ZAŠTITU RIJEKA I OKOLIŠA PORUČUJU DA IM JE CILJ ZAUSTAVITI IZGRADNJU MHE KOJE SE PLANIRAJU ILI SU TRENUTNO U IZGRADNJI / ILUSTRACIJA

Kantonalni sud u Sarajevu poništio je okolinsku dozvolu koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo za gradnju dvije mini hidocentrale na bunskim kanalima. Postupak se mora provesti ponovo zbog neregularnosti u izdavanju i zanemarivanja činjenica koje su ekološke organizacije isticale u procesu. Ekološka udruženja i organizacije kažu da je ovo tek jedna pobjeda u dugotrajnoj borbi, a stručnjaci objašnjavaju da se mora mijenjati i zakonska regulativa.

Bunski kanali među najljepšim su prizorima prirodnih dobara, koje ima Bosna i Hercegovina. Najveća atrakcija rijeke Neretve i njene lijeve pritoke Bune, meta je izgradnje dvije mini hidrocentrale: Buna 1 i Buna 2, objašnjavaju aktivisti za zaštitu rijeka. Kantonalni sud u Sarajevu poništio je okolinsku dozvole investitoru Hercegovina građevinsko zanatstvo d.o.o.

– Sud je ustanovio da proces izdavanja okolinskih dozvola nije uopšte zakonit. Sve se učinilo u procesu kako bi se javnost izgurala i kako se ustvari izgurao njihov glas koji je bio protiv gradnje MHE. Dozvole su poništene i vraćene ponovo ministarstvu na postupak. Ovo jeste pobjede, ali nije trajna pobjeda, ističe Lejla Kusturica, Fondacija Atelje za društvene promjene.

Trajna pobjeda zahtjevaće dugoročnu borbu, a prvi korak jeste poništavanje okolinske dozvole za izgradnju dvije MHE pored više od 330 koje se planiraju ili su u izgradnji. Ministrica Edita Đapo priznaje propuste svog ministarstva.

– Očigledno je da stručne službe nisu uradile svoj posao i nije provedena javna rasprava. Počela sam 1. novembra da radim, ovo je potpisano 11. novembra. Sud je pokazao da ima nedostataka, kaže ministrica Federalnog ministarstva turizma i okoliša.

Podaci Eko Akcije pokazuju da je trenutno u BiH izgrađeno 109 mini hidrocentrala, 21 više u Federacije nego u RS-u. Što se tiče Federacije BiH, najviše postrojenja ima Srednjobosanski kanton čak 35, slijedi Hercegovačko-neretvanski sa 10, pa Zeničko-dobojski sa devet. S druge strane ukupan broj planiranih ili u izradnji MHE na područuju BiH iznosi 338.

– Od toga praktično niko nema koristi, a štetu koju oni ostave iza sebe imaju praktično svi. Isušeno korito koje oni ostave iza sebe utiče na kvalitetu života građana koji tu žive. Da ne govorim o biljnom i životinjskom svijetu, kojima je ta rijeka značila život, podsjeća Jovan Drakul, Udruženje građana “Bjelava” Foča.

Bivši član komisije za državnu imovinu Muharem Cero obrazlaže da se sva priča o izgradnji MHE svodi na Zakon o koncesijama. Također Cero navodi da rješenje treba tražiti kroz državnu imovinu te donošenje Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom.

– Na prošloj sjednici Vijeća ministara ponovo je oživljena “fantomska” Komisija za državnu imovinu. Komisija za državnu imovinu je ad hoc radno tijelo. Ima jedno u BiH potvrđeno pravilo: “Ako hoćeš da se ništa ne uradi, formiraj komisiju”. Mi se samo bavimo posljedicama, a prava priča je baviti se uzrokom. A bavljenje uzorokom je donošenja Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom. I time bi bilo riješeno pitanje koncesija, a koje bi izgledalo drugačije nego je u ovom trenutku postavljeno. Štete su ogromne i u mnogim slučajevima nepopravljive, poručuje Cero.

Članovi mnogobrojnih udruženja i organizacija za zaštitu rijeka i okoliša poručuju da im je cilj zaustaviti izgradnju MHE koje se planiraju ili su trenutno u izgradnji jer kako kažu 250 rijeka je ugroženo u BiH zbog radova na nekoliko lokacija širom BiH, piše N1.