Hrvatska je dobila 12. park prirode – Dinaru!

Dio planine Dinara, Troglava i Kamešnice postaje park prirode. Hrvatski sabor jednoglasno je u petak donio Zakon o proglašavanju parka prirode “Dinara”, a Hrvatska je tako dobila 12. park prirode. Taj će park obuhvatiti hrvatski dio planine Dinara, Troglava i Kamešnice, izvorišni i gornji dio toka Cetine te kraška polja Hrvatačko, Paško i Vrličko. Prostirat će se na području dviju županija – Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske i na površini od gotovo 63.000 hektara. Dinara je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s debljinom naslaga koje prelaze osam kilometara, bogata je endemičnim i ugroženim vrstama, obitavalište je preko tisuću biljnih vrsta. Proglašenjem parka prirode, zaštitit će se prirodne i druge vrijednosti masiva Dinara temeljene na ekološkim, krajobraznim i drugim vrijednostima.

Svi koji uz njega žive vjeruju da će proglašenje parka prirode pomoći u razvoju tog područja u podnožju najvišeg vrha u Hrvatskoj. A za to je najvažnije očuvati taj jedinstveni planinski ekosustav.

Zagovaranje da DINARA postane zaštićeno područje traje više od desetljeća. Jedna od inicijativa bila je da se područje DINARE koji pripada BiH proglasi zaštićenim područjem u cilju uspostave prekograničnog zaštićenog područja. Na ovaj način bi se zaštitio cjeloviti ekosustav Dinare te uspostavili zajednički i jedinstveni elementi zaštite, korištenja pa i upravljanja ovim jedinstvenim planinskim ekosustavom.

Prekogranični rezervati prirode planirani su na području delte Neretve, Dinare, Imotskog i Une. U međuvremenu, Hrvatska je uspostavila nova  dva zaštićena područja: područje delte Neretve (ušće, Desne, i Kuti)  i Dinaru, dok je pokrenuta inicijativa za uspostavu Geo-parka  na području Imotskog i uvrštavanje svih geomorfoloških lokaliteta (Imotska jezera)  na  UNESCO-vu  listu  prirodne baštine.

Prekograničnom suradnjom u Dinarskom luku stvarani su preduvjeti za ovakve zajedničke akcije koje su imale za cilj uspostavu prekograničnih zaštićenih područja. Gledajući iz današnjeg kuta, Republika Hrvatska imala je sljedivost u razvoju svojih strateških ciljeva kad je u pitanju zaštita prirode i prirodnih resursa, a pitanje  rješavanja i uspostave zaštite s BiH strane još uvijek je neizvjesno i pod velikim upitnikom?

Izostanak inicijative i volje da se uspostave zaštićena područja na području BIH govore u prilog  činjenici da još uvijek ne prepoznajemo vrijednosti svog prostora koja mogu biti pokretači razvoja ruralnih područja kakvo je područje Dinare, delte Neretve i Imotsko-bekijskog polja.

Međutim,  nikad nije kasno. Možda je ovo dobra prilika da se više angažiramo po  ovim pitanjima te otvorimo  dijalog i ostvarimo suradnju za uspostavu zaštićenih područja na teritoriji Bosne i Hercegovine.