
Josip Vekić: Naučite se spremati specijalitete od štuke ona nam je sudbina?!
Tekst: Dušan Musa
Kada je Športsko ribolovno društvo „Bjelave“ iz Čapljine, početkom prosinca prošle godine pozvalo ribiče da se uključe u izlov štuke (lat. Esox Lucius), invazivne vrste ne samo u vodama na čapljinskom području nego i u cijeloj Hercegovini, manje upućeni u svijet ihtiofaune ostali su zatečeni. Ribolov se nadzire, a onda se poziva na izlov“, rezonirali su oni. Podsjećamo, za aktivnosti na izlovu štuke bili su zaduženi članovi čapljinskog ribolovnog društva uz potporu Regionalnog Resursnog Centra – ReReC i projekta „Poboljšana zaštita i održivo upravljanje riječnim ekosustavima u delti Neretve, Trebižatu, Mostarskom blatu i BiH“. Kada je akcija krenula, a i ovih dana bili smo svjedoci neuobičajenih pojava, ulovljene štuke su odbacivane uz obalu što će reći da nisu uspjele osvojiti nepca ovdašnjih ribiča. Bio je to povod da potražimo Josipa Vekića, inženjera lovstva i zaštite prirode, uključenog u spomenuti projekt i zatražimo stručno mišljenje:

„Očito je da tim ribičima nije bila zanimljiva, imali su na raspolaganju neku bolju za ishranu kvalitetniju ribu. To je nova vrsta kod nas, pa još nismo pripremili recepte za nju. Međutim, ja ribičima, kuharima i općenito stanovništvu savjetujem da se bolje educiraju za spremanje te vrste, jer su nam pastrva grgeč i štuka sudbina. Osuđeni smo na to! Probat ćemo mi uraditi nešto na izlovu, ali teško će to dati nekoga rezultata“, kaže ing. Vekić, te pojašnjava:
„Mislim da su sve zagađeniji vodotoci i nedostatak voda u Hutovom blatu, preduvjeti za širenje spomenutih vrsta. Dakle, vrste koje mogu preživjeti bez dovoljno kisika u vodi i hrane ostaju, a ove druge koje su naučile na čistu vodu polako nestaju. Volio bi da nije tako, ali kako stvari trenutačno stoje to je neizbježno“, kaže Vekić te na upit o tome kako je prošla kampanja za izlov štuke, dodaje:
„Nisu bile pogodne prilike, bili su visoki vodostaji, a onda je slijedio mrijest, čekamo ljeto, da vodena vegetacija pokrije vodene površine kako bi se štuka imala gdje sakriti, sad je još u dubini. Mislim da će športski ribiči imati zanimljivo ljeto, a izlov će trajati sve do prosinca“, kaže Vekić, te dodaje da je populacija štuke, kako na Trebižetu, Neretvi isto tako i Hutovom blatu značajna.

Sve skupa za ljubitelje pastrve potočare, pudusti, klena, mladice i drugih plemenitih vrsta, pa čak i jegulje na raspolaganju će biti sve manje ribe, kako zbog sve zagađenja, tako i zbog sve brojnije štuke. Valja reći da je štuka veoma proždrljiva i u potrazi za hranom ne prašta ni svom rodu. Napada sve živo što se u vodi kreće – ribe, rakove, žabe i vodene mušice, dok krupniji primjerci ne prežu ni od napada na barske ptice, pačiće, uglavnom sve živo što plovi, pa je dobila epitet – ajkule slatkih voda.
Prema tome, po svemu sudeći ribičima i svim ljubiteljima ribe predstoji izobrazba u spremanju štuke. Na Internetu ima dosta recepata kao što su primjerice pečena štuka podlivena bijelim vinom, što bi Hercegovci mogli najprije prihvatiti, zatim pržena štuka, pa špikovana štuka, nabodena štuka, perket od štuke, može i rižoto itd.
Comments (0)