Skip to content
+387 36 807 731 info@rerec.ba

Naučiti živjeti s POPLAVAMA

Poplave opet prijete. Obilne padaline zadnjih mjeseci  uzrokovale su plavljenje kraških polja u slivu Trebižata i Neretve,  od izvora u Peć Mlinima u općini Grude do ušća u Neretvu u selu Struge – grad Čapljina. Riječni tok Tihaljina – Mlade – Trebižat je dug 51,3 km, s površinom sliva od oko 646 km². Ova rijeka ima čak devet imena: Culuša – Ričina – Brina – Suvaja (Posušje) – Matica – Vrlika (Imotski) – Tihaljina – Mlade – Trebižat (Ljubuški). Za vrijeme visokih padalina rijeka plavi kraška polja (Imotsko-bekijsko, Ljubuško, Studenačko, Zvirićko i Trebižećko polje) pretvarajući ih u  prava jezera.

Grudsko polje pod vodom © grude-online.info
Trebižećko polje pod vodom © Marinko Dalmatin
Trebižećko polje pod vodom © Marinko Dalmatin

Sva ova polja su zbog enormnih padalina ovih dana pod vodom i prijete stambenim objektima i naseljima koja se nalaze tik uz riječno korito.

Na pojedinim mjestima uz rijeku došlo je i do pucanja nasipa pa su mještani i članovi NVO-a (ReReC) bili primorani svojim vlastitim snagama i sredstvima intervenirati, praveći zečje nasipe da bi zaustavili daljnju devastaciju obrambenih nasipa.

Najdramatičnija je situacija na području uz rijeku Trebižat, u dijelu Mjesne zajednice Trebižat, gdje se rijeka izlila preko nasipa a na pojedinim mjestima ga u potpunosti uništila. Ogromna količina vode je poplavila okolno polje i dovela u opasnost obiteljske i gospodarske objekte.

Kako se situacije nimalo ne popravlja, Mjesna zajednica Trebižat uz suradnju s NVO-a (ReReC) te ribarskim udruženjima uputile su Zahtjev prema nadležnim institucijama (Agencija za vodno područja Jadranskog mora – Mostar) da u okviru svojih nadležnosti pristupi rješavanju ovih prioritetnih problema/sanaciji nasipa, uz čišćenje kanala za navodnjavanje, kako bi se ubuduće izbjegle ovakve situacije. Sve češće ćemo biti svjedoci ovakvih katastrofičnih slika koje trebaju biti upozorenje i nadležnim tijelima i agencijama  da djeluju sukladno Strateškim dokumentima (Strategija upravljanja vodama u FBIH 2010. – 2020. i  Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora u FBIH 2016. – 2021.) i počnu se odgovornije odnositi i provoditi zacrtane mjere.

Planirane mjere se odnose na: “Rekonstruiranje postojećih objekata zaštite od poplava, do potrebne razine zaštite, koji odgovara značaju branjenog prostora i obimu štete koja bi mogla nastati eventualnom poplavom velikim vodama određenog ranga pojave”. Pod ovim se podrazumijevaju sve mjere na dovršenju izgradnje započetih objekata, te rekonstruiranju postojećih vodnih građevina i objekata na odgovarajuće mjerodavne parametre i dimenzije sukladno razini zaštite.

Na žalost, ljudi koji žive uz rijeke morat će se naučiti živjeti s poplavama jer će one biti naša svakodnevica  koja nas očekuje u sve izražajnijoj u  borbi s klimatskim promjenama.

prof. fizike i doktorica znanosti u znanstvenom području prirodnih znanosti, polje interdisciplinarnih prirodni znanosti. Predsjednica Regionalnog resursnog centra i aktivni član 6 nevladinih udruga u regiji. Glavni urednik časopisa „Priroda i okoliš“ i zamjenik urednika časopisa „Eko Hercegovina“. Koautor četiri knjige, nekoliko brošura i studija, sudjelovala u više desetaka projekata.

This Post Has 0 Comments

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back To Top
Search